Prigorci su navek znali tamburati, tancati, zrihtati se i proveseliti.
Prigorski kraj
Prigorje (crveno na karti) je zemljopisni naziv za kraj koji se nalazi uz goru ili planinu, u njezinu podnožju – i to češće s južne strane, za razliku od Zagorja.
U užem i najčešćem smislu, Zagrebačko prigorje je prirodno-zemljopisno područje u središnjoj Hrvatskoj koje se proteže južnim obroncima Medvednice prema rijeci Savi.
Ono obuhvaća šire područje oko grada Zagreba te mjesta, gradove i općine kao što su Podsljeme, Sesvete, Sveti Ivan Zelina i Dubrava.
Zamislite zeleni, suncem okupani zagrljaj koji obavija glavni grad Hrvatske, Zagreb. To je Prigorje!
Prigorska moda
Radna nošnja
Za polja i vinograde, Prigorci su nosili jednostavno, neukrašeno ruho od domaćeg lana ili konoplje – skromno, ali praktično za težak rad, prilagodljivo i udobno.
Svečano ruho
Za vjenčanja, crkvu i proslave, obično se platno pretvaralo u raskoš. Žene su se kitile svojim najljepšim maramama, mašnama, sjajnim broševima, crvenim koraljima oko vrata i vezenim rupčićima u pasu. Muškarci su ponosno pokazivali bogato ukrašene crvene prsluke zvane lajbek i široke kožne pojaseve u koje bi također zataknuli vezene rupčiće, a izgled su upotpunjavali svojim najljepšim čizmama i tradicijskim šeširom, odnosno škrlakom.
Osobna iskaznica sela
Vezovi na zapešćima rukava, poznati kao ošvice, odmah su otkrivali s kojeg brega dolazite. Različit raspored geometrijskih uzoraka i sitnih detalja jasno je označavao pripadnost pojedinom zaselku.
Statusni simbol
Dob i raspoloženje
Jarke, živopisne crvene boje bile su rezervirane za mladež, simbolizirajući sreću, plodnost i zaštitu protiv uroka. Starije žene, udane žene ili one u žalovanju prelazile su na skromne, tamne boje i zagasite nijanse crvene, što je označavalo zrelu dob, društveni status ili tugu.
Prigorska moda bila je puno više od same odjeće. Od jednostavnog platna za težak rad do jarkih ukrasa za posebne prigode, svaki je komad odjeće pričao svoju priču.
Ritam i okus Prigorja
Da biste uistinu razumjeli Prigorje, morate doživjeti kako su Prigorci živjeli. Ovdje se zajedništvo oduvijek dijelilo kroz živu glazbu, energičan ples i okuse tople poput zagrljaja jedne kumice.
Pjesma i ples
Zrakom je odzvanjala pjesma i živi zvukovi, prvo starijih gudačkih i puhačkih instrumenata, a kasnije je zavladala tamburica. U to se vrijeme odmah moglo znati iz kojeg sela netko dolazi, samo po načinu na koji pjeva i naglašava plesne korake. Svaki je breg na svoj način popevke slagal. Sve bi kulminiralo drmešom – dinamičnim plesom poznatim po ritmičnom titranju cijelog tijela koje dolazi iz rada koljena.
Domaća hrana
Vinogradi i kleti
Mi smo u folklornom svijetu bili davno prije nego što je Folk me up postojao
Mi smo Dora i Luka, par iz Zagreba
Rođeni smo i odrasli u Remetama, u podnožju Medvednice – dijelu Zagreba poznatom kao Podsljeme. To je dom tradicionalne prigorske narodne nošnje koja je osobitost ovog kraja i koja je inspirirala samu srž naše priče.
Folklor nam nikada nije bio samo hobi
Folklor za nas nije samo hobi. Glazba, ples i narodna nošnja identitet su kraja u kojem smo odrasli – oni su nas oblikovali, odveli nas diljem svijeta i svaki nas put vratili kući.
Godinama ovu ljubav dijelimo kroz ples i glazbu na folklornim festivalima, koncertima i kulturnim događanjima.
Kako pridonosimo očuvanju naše tradicije
Svijet se kreće sve brže, pa i mi moramo promijeniti način na koji čuvamo svoju baštinu. Vjerujemo da tradiciji nije mjesto samo u muzeju. Ona živi na ulicama, kroz ljude i u njihovim sjećanjima.
Koncept Folk me up nastao je kako bi tome pomogao – svakim nezaboravnim Folk me up iskustvom.
